Mobing i kako ga prepoznati
Suđenja zbog mobinga na radnom mjestu je trenutno među najčešćim sudskim sporovima. Predati pretpostavljenog sudu nije toliko teško, koliko je teško potom dokazati da je zaista došlo do zlostavljanja na radu i narušavanju ljudskih prava.
U narednim redovima predstavićemo vam šta sve, sa pravne strane, mobing podrazumjeva i koje okolnosti do njega dovode.
Reč "mobing" znači agresivno nasrtanje mase ili grupe na pojedinca. U pravnoj terminologiji, mobing označava psihičko zlostavljanje ili teror na radnom mjestu, odnosno moralno zlostavljanje, šikaniranje, iživljavanje i slično ponašanje nad zaposlenima.
Radi se o psihičkom maltretiranju koje se ostvaruje putem ponavljanih akcija, kojima je cilj ili posledica degradacija uslova rada za zlostavljanog radnika, a koje mogu nanijeti štetu njegovim ljudskim pravima, dostojanstvu i zdravlju, ili kompromitovati njegovu profesionalnu budućnost. Mobing je oblik diskriminacije specifičan po tome što se vezuje isključivo za radnu sredinu.
Postoje horizontalni i vertikalni mobing . Horizontalni mobing se javlja među radnicima koji su na istom hijerarhijskom položaju u jednoj organizaciji. To može biti manifestovano kroz mobing jednog radnika prema drugom ili grupe radnika prema jednom radniku. Motivi za ovakvo ponašanje su najčešće ljubomora, zavist ili nešto drugo lične prirode ili osećaj ugroženosti radne pozicije ili radnik smatra da će to voditi napretku u njegovoj karijeri.
Vertikalni mobing se javlja u dva slučaja: kada pretpostavljeni sprovodi mobing aktivnosti prema jednom podređenom radniku i kada grupa radnika sprovodi mobing aktivnosti prema jednom pretpostavljenom.
Postoji čitav niz radnji kojima zlostavljač, ukoliko ih ponavlja učestalo i u dužem vremenskom periodu, može da povrijedi dostojanstvo, ugled, zdravlje, integritet i položaj žrtve na radnom mjestu. To su:
- onemogućavanje adekvatne komunikacije, što znači neopravdano i namjerno onemogućavanje zaposlenog da iznese svoje mišljenje, neopravdano prekidanje zaposlenog u govoru, obraćanje uz viku, prijetnju i vrijeđanje;
- onemogućavanje održavanja socijalnih odnosa: kada se radnik izopštava iz kolektiva, ne poziva se na zajedničke sastanke, niti na neformalna druženja;
- napad na lični ugled, kada se izmišljaju se priče o radniku, ogovara se, ismijava, izrugava;
- omalovažavanje rada, stalno i neosnovano kritikovanje, prigovaranje, radnik se navodi se na grešku, ne daju mu se adekvatno vrijeme i sredstva za rad, davanje ponižavajućih radnih zadataka kojih su ispod nivoa njegovog znanja i kvalifikacija, davanje teških zadataka ili onih koji su iznad nivoa znanja i kvalifikacija, davanje radnih zadataka koji nisu u vezi sa poslovima za koje je zaposleni radno angažovan, neopravdana, neosnovana ili prekomjerna kontrola zaposlenih, neopravdano i namjerno isključivanje zaposlenog iz obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja;
- napad na zdravlje, kada se radniku daju po zdravlje štetni poslovi, ne dopušta mu se korišćenje odmora, trpi neopravdane stalne prijetnje (npr. raskidom radnog odnosa) i pritiske kojima se zaposleni drži u stalnom strahu, prijetnja da će se protiv zaposlenog primjeniti fizička sila, fizičko uznemiravanje koje nema elemente krivičnog djela;
- seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, koje uključuje ponižavajuće i neprimjerene komentare i postupke seksualne prirode, pokušaj ili izvršenje nepristojnog i neželjenog fizičkog kontakta, navođenje na prihvatanje ponašanja seksualne prirode uz obećavanje nagrade, prijetnju ili ucjenu.
Zlostavljanjem na radu se ne smatra donošenje aktova poslodavca, o pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa, protiv koga zaposleni ima pravo na zaštitu u postupku propisanom posebnim zakonom. Takođe ni radna disciplina koja je u funkciji bolje organizacije posla, kao ni preduzete aktivnosti koje su opravdane za ostvarivanje bezbijednosti i zdravlja na radu. Mobing nisu ni povremene razlike u mišljenjima, problemi i konflikti u vezi s obavljanjem poslova i radnih zadataka, osim ako isti nemaju za cilj da povrede ili namerno uvrede zaposlenog.
Po slovu zakona, zlostavljanje je svako aktivno ili pasivno ponašanje prema zaposlenom ili grupi zaposlenih kod poslodavca koje se ponavlja, a koje za cilj ima ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja, položaja zaposlenog. Ono koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu raskine radni odnos ili otkaže ugovor o radu ili drugi ugovor. Izvršiocem zlostavljanja smatra se poslodavac sa svojstvom fizičkog lica ili odgovorno lice kod poslodavca sa svojstvom pravnog lica, zaposleni ili grupa zaposlenih kod poslodavca, koji vrši zlostavljanje.
Zaštitu od zlostavljanja može da traži svako lice koje po bilo kom osnovu učestvuje u radu kod poslodavca. To značii sva radno angažovana lica, bez obzira na to da li su u radnom odnosu (na određeno ili neodređeno vrijeme), ili su angažovani po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima, ugovora o djelu, ili su lica na dopunskom radu, na stručnom osposobljavanju i usavršavanju kod poslodavca bez zasnivanja radnog odnosa, volonteri.