www.prekoveze.me

U današnjem konkurentnom poslovnom okruženju, svaki poslodavac želi izabrati pravog kandidata za određeno radno mjesto. Ne samo da traže nekog ko će biti dovoljno stručan za obavljanje posla, već i nekog ko posjeduje određene vještine koje ga čine vrijednim članom tima. Navodimo vam pet ključnih vještina koje poslodavci traže kod svojih zaposlenika danas.

Prva ključna vještina koju poslodavci traže jeste komunikacijska vještina. Bez obzira na industriju ili poziciju, sposobnost jasne i efektivne komunikacije je presudna. Odgovarajuća komunikacija podrazumijeva sposobnost izražavanja misli i ideja na jasan i razumljiv način, kako u pisanoj, tako i u usmenoj formi. Zaposleni koji posjeduju ovu vještinu mogu efikasno komunicirati sa kolegama, klijentima i nadređenima, unapređujući produktivnost i efikasnost timskog rada.

Druga ključna vještina koju poslodavci traže je vještina rješavanja problema. Svaki posao ima svoje izazove i neizbježno je susresti se sa problemima. Zaposleni koji su vješti u rješavanju problema posjeduju analitičke i kritičke vještine koje im pomažu da identifikuju uzroke problema, razviju strategije za njihovo rješavanje i efikasno primijene rješenja. Ova vještina je vrijedna, jer omogućava zaposlenima da budu proaktivni, donose kvalitetne odluke i ostvaruju rezultate čak i u najizazovnijim situacijama.

Treća ključna vještina je timski rad. U modernom poslovnom okruženju, saradnja i sposobnost rada u timu su od suštinske važnosti za postizanje dobrih rezultata. Poslodavci cijene zaposlene koji mogu efikasno sarađivati sa drugima, dijeleći ideje, podržavajući kolege i doprinoseći postizanju zajedničkih ciljeva. Zaposleni koji posjeduju vještinu timskog rada su bolji slušaoci, empatični i spremni da rade na izgradnji pozitivnih odnosa unutar tima.

Četvrta ključna vještina koju poslodavci cijene je sposobnost prilagođavanja promjenama. U današnjem brzom i dinamičnom poslovnom okruženju, promjene su neizbježne. Zaposleni koji su fleksibilni i adaptabilni se bolje snalaze u novim situacijama i mogu brzo reagovati na promjene. Oni su spremni da uče, razvijaju nove vještine i prilagođavaju se zahtjevima posla. Ova vještina pokazuje poslodavcima da je zaposleni sposoban da se prilagodi novim izazovima i da ostane konkurentan u svojoj industriji.

Posljednja, ali nikako manje važna, ključna vještina koju ističem je posvećenost učenju i usvajanju novih vještina. Sposobnost kontinuiranog učenja i usavršavanja je ključna za razvoj uspješne karijere. Poslodavci traže zaposlene koji su spremni da se obrazuju, prate trendove i usvajaju nova znanja i vještine. Ova vještina omogućava zaposlenima da budu proaktivni u svojoj karijeri i da se neprekidno razvijaju, čime stiču konkurentske prednosti na tržištu rada.

Slađana Kovčin

Sladjana Kovcin Linkedin

Predavanja su većinom završena, a ispitni rokovi već počeli. Koliko god bilo naporno, početkom jula sve će biti gotovo, šta ste uradili – uradili ste za ovaj semestar. Ljeto je pred vama, a ono pored zabave donosi i priliku da slobodno vrijeme provedete radeći neki od sezonskih poslova i na taj način zaradite za ljetovanje.

Sezonski poslovi za studente su vrlo traženi tokom ljetnjih mjeseci, a srećom ni ponuda istih nije mala.  A gdje bolje zaraditi za more, ako ne na moru? Svake ljetnje sezone veliki broj studenata odlazi u popularna ljetovališta zbog sezonskih poslova.  Statistika iz godine u godinu pokazuje da je potražnja za konobarima najvećakada su sezonski poslovi u pitanju, pa je gotovo nemoguće ostati “praznih ruku” ukoliko ovo želite da radite. Svaka turistička sezona podrazumijeva otvaranjenovih lokala, barova i kafića, kioska, a  osim konobara, potrebni i kuvari, šankeri, koktel majstori, prodavci, “palačinka majstori” ili “giros majstori”…

Ukoliko dolazite iz inostranstva, da biste radili neki od ovih sezonskih poslova morate imati dozvolu za rad i boravak. Ona se izdaje u obliku plastične kartice koja se pokazuje na uvid licima koja imaju ovlašćenja da je kontrolišu. Dozvola za privremeni boravak i rad se koristi za zapošljavanja stranaca, bilo da je riječ o sezonskom poslu ili ugovorenim obavezama.

Zakon o strancima predviđa obavezu da se stranac, budući radnik u Crnoj Gori, u roku od 24 sata od dolaska u zemlju prijavi u opštinsku turističku organizaciju, gdje prijavljuje boravak i plaća turističku taksu od  1 evra za svaki dan boravka,  dok ne dobije dozvolu za boravak i rad. Od predaje dokumentacije do dobijanja dozvole potrebno je otprilike od  7 do 14 dana,  te je najbolje odmah da uplatite i toliku boravišnu taksu. Nju plaća stranac a ne poslodavac.  Veoma je važno da se rok od 24 časa za prijavu ne probije, jer se u tom slučaju prijava boravka radi kod inspektora za strance, što je em komplikovanije, em u nekim slučajevima i nije moguće.

Prijava boravka vrši se na osnovu izjave poslodavca, koji je obezbijedio smještaj i uz prijavu predaje se posjedovni list ili ugovor o zakupu nekretnine gdje će budući radnik biti smješten.

Da biste dobili dozvolu za boravak i rad treba da dostavite:

– Dokaz  da u matičnoj državi niste pravosnažno osuđeni na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti ili su prestale pravne posljedice osude.  Ovaj dokument se dobija u nadležnoj policijskoj upravi Ministarstva unutršnjih poslova, sem u Makedoniji gdje ga izdaje nadležni sud.

– Dokaz o stečenom nivou obrazovanja i kvalifikaciji (nije potrebno priznavanje diploma koje su u R. Srbiji izdate prije 25.01.2008. godine, kao i iz bivših republika SFRJ do dana kada su postale samostalne države tj. 1992/1993. godine).  Pošto ste studenti, dostavljate ovjerenu diplomu završene srednje škole.

Poslodavac koji namjerava da vas zaposli treba da obezbijedi:

– Dokaz o sredstvima za izdržavanje;

– Dokaz o obezbijeđenom smještaju;

– Dokaz o zdravstvenom osiguranju; ( troškovi polise osiguranja od 20 do 30 eura);

– Fotokopija važeće putne isprave stranca;

– Pisana ponuda poslodavca za zapošljavanje stranca na određenom radnom mjestu koja sadrži  sve bitne elemente iz ugovora o radu;

– Dokaz o zdravstvenoj sposobnosti, odnosno ljekarsko uvjerenje izdato od strane nadležne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori ( troškovi ljekarskog uvjerenja su od 20 do 25 eura);

– Dokaz o registraciji pravnog ili fizičkog lica sa sjedištem u Crnoj Gori (izvod iz crps);

– Dokaz o uplaćenim taksama  za izdavanje dozvole.

Maloljetna lica zakonski nemaju mogućnost da podnesu zahtjev za dobijanje dozvole za boravak i rad!

U slučaju da želite da radite na poslovima koji podrazumijevaju kontakt sa hranom i pićem, što je tokom ljetnje sezone najčešće, poslodavac je u obavezi da vas uputi na sanitarni pregled i da snosi troškove istog.

            Sati i sati provedeni na poslu, vrlo često zbliži zaposlene, ali i sprijatelji  šefa i radnika. Sa jedne strane, to može da doprinese dobroj radnoj atmosferi, a sa druge, može i da stvori probleme.

Naime, previše blizak odnos između šefa i zaposlenog može zakomplikovati situacije u kojima se donose teške odluke. Primjera radi, bez obzira koliko imate dobar odnos sa svojim šefom, ukoliko on dobije naredbu da vam da otkaz, to će se i dogoditi. To je dio posla, lideri na radnom mjestu su odgovorni za postizanje rezultata,  a vama sigurno neće biti svejedno da vam to saopšti neko sa kim idete na pivo, dječije rođendane ili dijelite emotivne probleme. 

Prijateljstvo na vertikalnoj liniji na poslu može dovesti u pitanje vašu stvarnu uspješnost na radnom mjestu.  Nisu rijetki oni koji smatraju da zaposleni koji su prijatelji sa svojim šefovima imaju neku vrstu posebnog tretmana u odnosu na one koji održavaju samo profesionalne odnose na radnom mjestu. Mnogi od njih smatraju da ti zaposleni dobijaju više pažnje i da imaju fleksibilnije radno vrijeme. Previše blizak odnos sa šefom može donijeti problem, jer će u nekom trenutku šefova želja da vam udovolji kao prijatelju biti u suprotnosti sa njegovom odgovornošću prema poslu.

Nekada, pak, bude i obrnuto,  da se od prijatelja zahtijeva mnogo više nego od “običnog” radnika. Jer, prosto, lakše je neke stvari, pa i zadatke, reći prijatelju, nego nekom drugom.

Da biste izbjegli neprijatne situacije koje mogu proisteći iz previše bliskog odnosa sa nadređenim, preporučuje se da razvijate toplu i srdačnu vezu umjesto prijateljstva. Prvo treba proučiti kulturu kompanije u kojoj radite i prilagoditi se toj kulturi, postavljajući odgovarajuće granice prema sebi i svom šefu. Vrsta granica koje ćete postaviti ne zavisi samo od kulture kompanije, već i od kulture industrije u kojoj radite. Takođe, važno je napomenuti da ne morate kopirati ponašanje vaših kolega, jer to što su oni opušteni i pričaju o svojim ličnim iskustvima, ne znači da i vi morate raditi isto.

Vaš odnos sa šefom trebao bi se bazirati samo na vašem profesionalnom radu, a ne na tome koliko se vaše ličnosti slažu. Dobri međuljudski odnosi na poslu su veoma važni, ali ne moraju biti osnova za profesionalni odnos sa šefom i kolegama.

Suđenja zbog mobinga na radnom mjestu je trenutno među najčešćim sudskim sporovima. Predati pretpostavljenog sudu nije toliko teško, koliko je teško potom  dokazati da je zaista došlo do zlostavljanja na radu i narušavanju ljudskih prava.

U narednim redovima predstavićemo vam šta sve, sa pravne strane, mobing podrazumjeva i koje okolnosti do njega dovode.

Reč “mobing” znači agresivno nasrtanje mase ili grupe na pojedinca. U pravnoj terminologiji, mobing označava psihičko zlostavljanje ili teror na radnom mjestu, odnosno moralno zlostavljanje, šikaniranje, iživljavanje i slično ponašanje nad zaposlenima.

Radi se o psihičkom maltretiranju koje se ostvaruje putem ponavljanih akcija, kojima je cilj ili posledica degradacija uslova rada za zlostavljanog radnika, a koje mogu nanijeti štetu njegovim ljudskim pravima, dostojanstvu i zdravlju, ili kompromitovati njegovu profesionalnu budućnost. Mobing je oblik diskriminacije specifičan po tome što se vezuje isključivo za radnu sredinu.

Postoje horizontalni i vertikalni mobing . Horizontalni mobing se javlja među radnicima koji su na istom hijerarhijskom položaju u jednoj organizaciji. To može biti manifestovano kroz mobing jednog radnika prema drugom ili grupe radnika prema jednom radniku. Motivi za ovakvo ponašanje su najčešće ljubomora, zavist ili nešto drugo lične prirode ili osećaj ugroženosti radne pozicije ili radnik smatra da će to voditi napretku u njegovoj karijeri.

Vertikalni mobing se javlja u dva slučaja: kada pretpostavljeni sprovodi mobing aktivnosti prema jednom podređenom radniku i kada grupa radnika sprovodi mobing aktivnosti prema jednom pretpostavljenom.

Postoji čitav niz radnji kojima zlostavljač, ukoliko ih ponavlja učestalo i u dužem vremenskom periodu, može da povrijedi dostojanstvo, ugled, zdravlje, integritet i položaj žrtve na radnom mjestu. To su:

– onemogućavanje adekvatne komunikacije, što znači neopravdano i namjerno onemogućavanje zaposlenog da iznese svoje mišljenje, neopravdano prekidanje zaposlenog u govoru, obraćanje uz viku, prijetnju i vrijeđanje;

– onemogućavanje održavanja socijalnih odnosa: kada se radnik izopštava iz kolektiva, ne poziva se na zajedničke sastanke, niti na neformalna druženja;

– napad na lični ugled, kada se  izmišljaju se priče o radniku, ogovara se, ismijava, izrugava;

– omalovažavanje rada, stalno i neosnovano kritikovanje, prigovaranje, radnik se navodi se na grešku, ne daju mu se adekvatno vrijeme i sredstva za rad, davanje ponižavajućih radnih zadataka kojih su ispod nivoa njegovog znanja i kvalifikacija,  davanje teških zadataka ili onih koji su iznad nivoa znanja i kvalifikacija, davanje radnih zadataka koji nisu u vezi sa poslovima za koje je zaposleni radno angažovan, neopravdana, neosnovana ili prekomjerna kontrola zaposlenih, neopravdano i namjerno isključivanje zaposlenog iz obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja;

– napad na zdravlje, kada se radniku daju po zdravlje štetni poslovi, ne dopušta mu se korišćenje odmora, trpi  neopravdane stalne prijetnje (npr. raskidom radnog odnosa) i pritiske kojima se zaposleni drži u stalnom strahu, prijetnja da će se protiv zaposlenog primjeniti fizička sila, fizičko uznemiravanje koje nema elemente krivičnog djela;

– seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, koje uključuje ponižavajuće i neprimjerene komentare i postupke seksualne prirode, pokušaj ili izvršenje nepristojnog i neželjenog fizičkog kontakta, navođenje na prihvatanje ponašanja seksualne prirode uz obećavanje nagrade, prijetnju ili ucjenu.

Zlostavljanjem na radu se ne smatra donošenje aktova poslodavca, o pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa, protiv koga zaposleni ima pravo na zaštitu u postupku propisanom posebnim zakonom. Takođe ni radna disciplina koja je u funkciji bolje organizacije posla, kao ni preduzete aktivnosti koje su opravdane za ostvarivanje bezbijednosti i zdravlja na radu. Mobing nisu ni povremene razlike u mišljenjima, problemi i konflikti u vezi s obavljanjem poslova i radnih zadataka, osim ako isti nemaju za cilj da povrede ili namerno uvrede zaposlenog.

Po slovu zakona, zlostavljanje je svako aktivno ili pasivno ponašanje prema zaposlenom ili grupi zaposlenih kod poslodavca koje se ponavlja, a koje za cilj ima ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja, položaja zaposlenog. Ono koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu raskine radni odnos ili otkaže ugovor o radu ili drugi ugovor. Izvršiocem zlostavljanja smatra se poslodavac sa svojstvom fizičkog lica ili odgovorno lice kod poslodavca sa svojstvom pravnog lica, zaposleni ili grupa zaposlenih kod poslodavca, koji vrši zlostavljanje.

Zaštitu od zlostavljanja može da traži svako lice koje po bilo kom osnovu učestvuje u radu kod poslodavca. To značii sva radno angažovana lica, bez obzira na to da li su u radnom odnosu (na određeno ili neodređeno vrijeme), ili su angažovani po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima, ugovora o djelu, ili su lica na dopunskom radu, na stručnom osposobljavanju i usavršavanju kod poslodavca bez zasnivanja radnog odnosa, volonteri.

          Era sindikata i radničkih prava je daleko iza nas.  Toliko, da nam se nekada čini da nikada nije ni postojalo vrijeme kada je radno mjesto značilo sigurnost i kada se u penziju išlo iz jednog preduzeća.

          U ovim teškim i neizvjesnim vremenima, neizvjesno je i svako radno mjesto. Zbog toga je strah od gubitka posla itekako realan i zaglavljuje nas u začarani krug zabrinutosti i stagniranja. Rad i anksioznost su često u kohabitaciji. Od svih stresnih životnih situacija, gubitak posla je među prvih pet koji kod većine ljudi iziskuje povećane napore za prilagođavanje novonastaloj situaciji. Pored ekonomske i pravne, on sa sobom nosi i jaku psihološku dimenziju – gubitak samopouzdanja, integriteta i samovrednovanja.

          Svako od nas je mnogo puta osjetio strah, a umjerena doza straha predstavlja prirodnu reakciju čovjeka na neku realnu ili zamišljenu situaciju koja ga ugrožava. Na pojavu straha u najvećoj mjeri utiču neizvjesnost, neznanje i neka već a priori doživljena situacija. Instinkt samoočuvanja nas štiti od „opasnosti“ koja ugrožava ono što nam je vrijedno. Ipak, ključna riječ u ovoj definiciji jeste umjerenost. Anksiozna obuzetost „crnim mislima“ neće nas pomjeriti sa mjesta. Naprotiv, njome gubimo moć racionalizacije situacije i osmišljavanje narednih koraka. Strah ima samo onu moć koju mu mi dajemo kad mu se predamo.

Umjesto što paničiš, pravi planove

Razmisli… Ako se nađeš pred otkazom, šta će se konkretno promijeniti? Ostaješ ista osoba, sa istim IQ-om, istim znanjem i iskustvom, istim karakterom, istim prijateljima, zdravljem. Jedina stvar koja se mijenja je tvoj radni status, i to privremeno. Umjesto da paničiš, iskoristi svoju dragocjenu energiju kako bi osmislio/la plan za budućnost. Otresi sve negativne emocije sa sebe, sagledaj sve svoje kvalitete i razmisli u kom pravcu želiš da se razvija tvoja karijera. Uvijek zamisli najgori scenario. Nećeš moći da platiš ratu kredita ili djeci vrtić? Možda jedan do tri mjeseca dok se ne snađeš i ne nađeš drugi posao. Znanje i iskustvo koje imaš niko ti ne može oduzeti i prije ili kasnije će se iskristalisati nova prilika.

Neuspjeh kao lekcija

Od deset ljudi koje sam pitala koja im je prva asocijacija na otkaz, osmoro je reklo „neuspjeh“. Strah od neuspjeha, „aticifobija“ , može da bude toliko snažan, da počne da nas sputava u ostvarivanju ciljeva, čineći nas demotivisanim, nesigurnim i apatičnim. Sa druge strane, poznajem ljude kojima je taj neuspjeh bio startna tačka za novu avanturu. Neki od njih su mijenjali profesiju, neki su uporno tragali za istom pozicijom (pa završili i u drugom gradu), dok je nekolicina pokrenula svoj biznis. Svima njima je zajednička energija da kanališu taj osećaj poraženosti u veliku lekciju, koja je njihove slabosti pretvorila u snage.

Kao što bi rekao moj kolega: “Jedna vrata se zatvore, druga se otvore”.

Prema analizi poznatog psihijatra, čak 80%ispitanika je na pitanje: „Šta je za Vas stres?“, odgovorilo: „Posao“.  Pritom, većina njih ne spašava živote, ne radi na japanskoj berzi ili kontroli leta.

            Rade uobičajene poslove. Ali u današnje vrijeme,  od zaposlenih, ma koje struke bili,  očekuje se da urade više za isto ili čak kraće vrijeme, tu su i manje vremena za pauzu, loš odnos u kolektivu, pritisak da se bude što operativniji, nesrazmjeran odnos plate i obima posla… Postavlja se pitanje kako onda da čovjek ne bude pod stresom. Posao i stres su postali dva rođena brata, te danas nema posla koji nije stresan, a teško se i viđa radnik koji na posao odlazi sa osmjehom na licu.

Posljedice dugotrajnog stresa su iscrpljivanje i pad funkcionalnosti organizma, što rezultira smanjenom efikasnošću na radnom mjestu. Stres je jedna od glavnih prepreka u ostvarenju i na poslovnom i na privatnom planu.

Kako se nositi sa njim?

Povećajte proizvodnju endorfina

          Vodite računa o sebi. Kada Vam se čini da je pred Vama intenzivan i stresan period, potrebno je pronaći način kako misli odmoriti od razmišljanja o poslu i kako se riješiti nakupljene negativne energije. Bavite se sportom, plesom,  jogom ili nekom drugom aktivnošću koja će Vas opustiti i skrenuti misli. Pravite i dekupaž ili origami ako Vam ide od ruke, samo o kancelariji ne razmišljajte. Barem sat vremena dnevno. Osjećaćete se sjajno, bićete boljeg raspoloženja i postavićete temelj za sjutrašnji produktivan dan.  Spavajte dovoljno i vodite uopšte računa o zdravlju, jer zdrav organizam je preduslov za psihičko zdravlje.

Naučite reći “NE”

            Jedna od najtežih stvari tokom razvoja karijere je naučiti reći ‘ne’, posebno kada, u želji da napredujete, pokušavate da iskoristite svaku priliku koja Vam se pruži. S brojnim dnevnim obavezama i prilikama koje nam se nude,  moramo da budemo u balansu jer je ponekad važno razlučiti koji su projekti vrijedni naše pažnje a koji nam samo oduzimaju vrijeme. Morate mudro birati šta je vrijedno Vaše energije, a odgovor na to dobićete tako što ćete uvijek imati na umu tri cilja važna za Vaše poslovno ostvarenje. Ako se novi prijedlog uklapa u jedan od ta tri cilja, vrijedan je Vašeg truda i zalaganja.

Sagledajte stvari iz drugačije perspektive

            Zastanite, udahnite duboko, izađite na vazduh. Bilo da je u pitanju neka konfliktna situacija ili pak zadatak čije rješenje nije na vidiku.  Prošetajte, opustite se i oslobodite mozak pritiska da riješi problem. Više kiseonika može pomoći da sami shvatite “đe je zapelo”. Ako, pak, do toga ne dođe, pokušajte da se sjetite ko Vam može pomoći, ko je već bio u sličnoj situaciji i kako ju je riješio. Ne morate sve na svojoj koži da naučite. tuđa iskustva su takođe dragocjena.

Identifikujte šta vas zaista muči

          Razmislite dobro šta je to što Vam zaista stvara nelagodu u stomaku. Kada to, iskreno, ali potpuno iskreno, identifikujete, na pola ste posla. Napišite na papiru sva moguća rješenja za nastali problem ili situaciju. Jedno po jedno preduzimajte. Uradite sve što je do Vas i gledajte kako se situacija mijenja. Ako se ne promijeni, onda promijenite posao, dok on nije promijenio Vas.

Budite zahvalni

          Zahvalnost je ključna stvar u svim segmentima života, pa tako i na radnom mjestu. Budite zahvalni na svakoj stvari koju Vam posao donosi – redovna plata, prilika za napredovanje, kolega simpatija, kancelarija u centru grada… Sjetite se zašto ste izabrali baš ovaj posao. Šta Vam on sve donosi i kako se osjećate kada okončate neki njegov segment.

Učinite nešto lijepo za sebe i druge

            Kako biste se riješili osjećaja anksioznosti i stresa, izađite iz svojih okvira i učinite nešto lijepo za drugu osobu. Pomozite radnom kolegi, nazovite roditelje ili baku, volontirajte… Dobra energija se uvijek vraća.

Zaboravite na alkohol

            Ovo je možda trebalo da bude prva rečenica. U borbi sa stresom, čašica vina ili žestine mnogima je dio svakodnevice. Vrlo brzo će Vas opustiti, možda lakše riješite neke stvari što Vam stvaraju tenziju ali to je samo trenutno. Sjutra je novi dan koji će donijeti novu stresnu situaciju. Budete li posezali za flašom, ili ne daj Bože opijatima, to će Vas odvesti u drugi, mnogo ozbiljniji problem.

Kada mi je visokopozicionirani menadžer jedne švajcarske IT kompanije rekao da oni ne poznaju i ne priznaju prekovremeni rad, gledala sam ga u čudu, toliko da mu je i čak postalo smiješno. U okruženju gdje je radno vrijeme u većini profesija samo formalnost, moje čuđenje je bilo sasvim opravadano. Kao, uostalom, i njegovo objašnjenje da ako postoji potreba za prekovremenim boravkom na poslu onda postoji problem – ili zaposleni nije produktivan ili posao nije dobro raspoređen. Teoretski jako lijepo zvuči, ali malčice je drukčije u praksi.

Zakonom o radu radno vrijeme je definisano kao „vremenski period u kome je zaposleni dužan, odnosno raspoloživ da obavlja poslove prema nalozima poslodavca, na mjestu gdje se poslovi obavljaju, u skladu sa zakonom“.
Isto slovo zakona radnim vremenom ne smatra vrijeme u kome je zaposleni pripravan da se odazove na poziv poslodavca da obavlja poslove ako se ukaže takva potreba, pri čemu se zaposleni ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju. Međutim, vrijeme koje zaposleni u toku pripravnosti provede u obavljanju poslova po pozivu poslodavca smatra se radnim vremenom, baš kao i vrijeme koje zaposleni, po sporazumu sa poslodavcem, provede obavljajući poslove od kuće, dakle van mjesta na kome se inače obavljaju.

Puno radno vrijeme iznosi 40 časova nedjeljno, osim ako zakonom nije drukčije određeno, ali ne kraće od 36 časova sedmično. Sve kraće od toga je nepuno radno vrijeme. Ali zaposlenom koji radi na naročito teškim, i za zdravlje štetnim poslovima, utvrđenim zakonom ili opštim aktom, na kojima i pored primjene odgovarajućih mjera bezbjednosti i zaštite života i zdravlja na radu, sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu postoji povećano štetno dejstvo na zdravlje zaposlenog – skraćuje se radno vrijeme srazmjerno štetnom dejstvu uslova rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenog, a najviše 10 časova nedjeljno. Zakon ove poslove naziva poslovima sa povećanim rizikom. Zaposleni koji radi skraćeno radno vrijeme ima sva prava iz radnog odnosa kao da radi sa punim radnim vremenom.

Raspored radnog vremena u okviru radne nedjelje utvrđuje poslodavac. Zakon kaže da „po pravilu“ radna nedjelja traje pet radnih dana, a radni dan osam časova, svaki prekovremeni sat poslodavac je dužan da plati. Ali samo ako je duži boravak na radnom mjestu bio neophodan. A u tom grmu leži zec. Dovoljno da nestane struje u industrijskoj zoni i pogoni će morati da stanu a onda sve to mora da se nadoknadi, kašnjenje sirovine iziskuje duži proces proizvodnje, ljekar neće otići kući dok ne isprazni čekaonicu, menadžer dok ne završi sastanak, konobar dok svi gosti ne odu… I sad, šta je tu opravdano a šta ne. Opet je sve na poslodavcu.

Poslodavci koji cijene rad, svaki trud i zalaganje će znati da nagrade, bonusima ili slobodnim danima. Oni drugačiji će gledati da to izbjegnu na svaki način, dok god im to zakon dozvoljava.